Dragutin Keserović (Piroman kod Obrenovca, 21. novembar 1896 — Beograd, 17. avgust 1945) je bio pešadijski major Jugoslovenske vojske, a tokom Drugog svetskog rata komandant Rasinskog korpusa i Rasinsko-topličke grupe korpusa Jugoslovenske vojske u Otadžbini. Sredinom 1942. godine proglašen je za vojvodu kopaoničkog. Za vreme ustanka u Srbiji 1941. godine komandovao je napadom na Nemce u Kruševcu. Nemci tokom oktobra 1942. godine sprovode operaciju Kopaonik sa ciljem uništenja četničkih snaga majora Keserovića u selu Kriva Reka.
U Aprilskom ratu 1941. godine, bataljon majora Dragutina Keserovića davao je odlučan otpor nemačkim motorizovanim jedinicama na bugarskoj granici.[1] U borbi kod sela Sukovo 9. aprila 1941. godine Keserović je ranjen u pokušaju da baci bombu na jedan nemački tenk. Sa svojim pukom se povlači prema Nišu, izbegava zarobljavanje i vraća se svojoj porodici.
Sredinom septembra 1941, general Ljubo Novaković prenosi Keseroviću naređenje Draže Mihailovića da je otpočeo „opšti ustanak“ u Šumadiji napadima na sve gradove u kojima su Nemci. Keserovićev zadatak bio je zauzimanje Kruševca, blokada Trstenika i zauzimanje Župe. On izdaje naređenje o mobilizaciji i 21. septembra prisustvuje zakletvi 6.000 regruta ispred manastira Strmci i na prostoru sela Razbojna kod Brusa.
U napadu na Kruševac, planiranom za 23. septembar, trebalo je da učestvuje i Rasinski NOP odred, ali je zbog nekih nesporazuma izostalo njegovo učešće u predstojećem napadu. Keserović, je napao Nemce u blizini Kruševca i ubio je 23 nemačka vojnika.[2] Posle napada na Kruševac, Keserović se sa svojim Rasinskim četničkim odredom pridružio opsadi Kraljeva, gde se preko majora Radoslava Đurića bliže upoznao sa ostalim oficirima i podoficirima Mihailovićeve organizacije.Tih dana je i prihvatio komandu pukovnika Mihailovića i zvanično pristupio Četničkm odredima Jugoslovenske vojske.
Kao komandant Rasinskog korpusa, Keserović je neprekidno vodio borbe protiv Nemaca, Bugara, ljotićevaca i partizana, a krajem maja 1943. godine i protiv Muslimanske milicije. Protiv njegovih jedinica je bila organizovana operacija Kopaonik, u oktobru 1942, ali Rasinski korpus se probio iz obruča i nastavio sa borbom.[3] Bilo je to prvo vatreno krštenje tek osnovane nemačke SS divizije „Princ Eugen“. Pošto se Rasinski korpus probio iz nemačko-bugarskog obruča, u znak odmazde, Nemci i Bugari su streljali oko 700 seljaka iz Krive Reke na Kopaoniku i u selima na Goču.
Uoči nemačke operacije Švarc, aprila 1943. Vrhovna komanda JVuO, koja se nalazila u italijanskoj okupacionoj zoni, u Crnoj Gori, na Sinjajevini, upućuje poziv nekim jedinicama sa prostora okupirane Srbije da dođu u pojačanje. Među pozvanima je bio i Rasinski korpus majora Dragutina Keserovića. Komandant Keserović naređuje komandantima svojih brigada da odaberu 600 najboljih stalnih boraca sa dobrim oružjem i da se pripreme za pokret.[4] Keserovićev Leteći korpus se prebacuje sa Kopaonika na planinu Goliju gde se spaja sa 2. Ravnogorskim korpusom pod komandom kapetana Predraga Rakovića. Ove snage se zatim usiljenim maršom preko pešterske visoravni upućuju prema planini Jadovnik, gde nalaze Vrhovnu komandu, i potom, početkom maja 1943., kreću u probijanje na sever, prema Zlataru i Javoru, u prostoru koji je zaposela elitna nemačka 1. brdska pešadijska divizija, vešto izbegavajući da budu zatvorene u nemački obruč. Nakon nemačkog neuspeha u operaciji Švarc, da slomi glavne četničke snage i njenu Vrhovnu komandu, Keserović se nakon uspešnog obavljenog zadatka sa svojim Letećim korpusom vratio u svoju operativnu zonu rada, rasinski kraj.
Tokom leta 1943. godine, najveće borbe između četnika i ljotićevaca su vođene u okolini Kruševca. Pošto snage Srpskog dobrovoljačkog korpusa nisu imale uspeha, Nemci su isplanirali antigerilsku operaciju kojoj su dali šifrovan naziv „Štifelkneht“. Komanda okupirane Srbije na čelu sa generalom Paulom Baderom naredila je izvođenje operacije za 7. avgust 1943. U akciji su učestvovala dva puka 297. nemačke divizije, jedan SS i četiri bugarska bataljona. General Bader je izvršio smotru nemačkih jedinica u Kruševcu uoči ofanzive. Međutim, Rasinski korpus na čelu sa Keserovićem se uspešno izvlači iz obruča i tokom ove nemačke operacije.[5] Krajem avgusta 1943. kod Stopanje dolazi do bitke između Rasinskog korpusa i Srpskog dobrovoljačkog korpusa, kojima pristižu u pomoć i bugarske jedinice
Rasinski korpus pod komandom potpukovnika Keserovića pobedio je partizane u bici na Jastrepcu 14. februara 1944. godine. Nakon toga, sa 1800 četnika Rasinskog korpusa kreće u Toplicu radi uništavanja pristiglih partizanskih odreda. Bitka između Rasinskog i Topličkog korpusa i glavnine partizanskih snaga iz južne Srbije počela je 17. marta 1944. na padinama Vidojevice. Borbe su trajale do 20. marta, kada su partizani poraženi pretrpivši gubitke od 189 poginulih, dok su četnici imali 44 poginula borca.
https://sr.m.wikipedia.org/sr-el/Драгутин_Кесеровић
vecna mu slava !!!
wir sollten all unseren helden statuen in ganz serbien und der rs aufstellen….so sah der kampf gegen den faschismus und nazi deutschland aus